Svi smo svedoci ubrzanog razvoja masovnih medija. Danas deca medije počinju da koriste veoma rano, a pitanje je koje značenje oni imaju u njihovim životima.
Na pitanje o časopisima, osmaci su odgovorili da časopise čitaju jednom nedeljno ili mesečno. Najčešće čitaju tinejdžerske časopise „Bravo“ i „OK“. Stručne časopise retko čitaju, ponekad zavire u „Nacionalnu geografiju“. Najviše su zainteresovani za zabavne sadržaje, modu i informacije o životu poznatih.
Naši osmaci uz TV provode od dva do četiri i više sati dnevno. Uglavnom gledaju „Pink“, „B92“, „Fox“ i „MTV“. Zanimaju ih zabavni sadržaji, dok ih informativni, dokumentarni i politički uopšte ne zanimaju. Od serija najviše vole da gledaju kriminalističke i humorističke. Najmanje ih interesuju naučno-fantastične ili dokumentarne. Od filmova najviše vole da gledaju komedije i horor filmove, a najgledanije su emisije zabavnog karaktera.
Prema ovoj anketi, osmaci dnevno provedu osam sati pored TV-a i kompjutera!
Mediji formiraju mišljenja ljudi, pa i dece, tako da su oni, u stvari, veoma važni.
U vremenu u kojem živimo mediji nose i pozitivne i negativne strane. Oni su potisnuli čitanje knjige. Ljudi sve manje znaju da čitaju, pišu, pravilno govore... Za to, donekle možemo kriviti medije.
Mediji su stvorili opsednutost zabavom, oni šire jezičku nekulturu. Sve je postalo zabava, a ako nešto nije zabavno, to se ne čita, ne gleda i ne kupuje. Osim toga mediji nas bombarduju nasiljem i krvlju, a ne sadržajima koji opuštaju i vesele.
Ali nije sve tako crno. Postoje i pozitivne strane medija kao što su segmenti informisanja i obrazovanja. Primer za ovu pozitivnu stranu nekog medija nalazimo u našoj školi koja je na svom internet sajtu pokrenula elektronsko učenje.
Na časovima građanskog vaspitanja u osmim razredima, koji u programu rada imaju desetak časova posvećenih medijima i njihovom uticaju na razvoj dece, uradili smo anketu o medijima. Evo i nekih rezultata!
Od dnevnih novina osmaci su najupoznatiji sa novinom „Blic“, a od nedeljnih sa lokalnim novinama „Kikindske“. Od rubrika, u novinama ih najviše zanimaju sport, zabava, kultura i crna hronika. Novine ne kupuju, ali ih prelistaju bar jednom nedeljno.
Knjige se nažalost retko čitaju, a ako se i čitaju, to su obično lektire.
Internet se uglavnom koristi svakodnevno, prvenstveno radi zabave. Internet surfovanje im nije vremenski ograničeno, sem kada su iz nekog razloga kažnjeni. Inače, to je za naše đake najveća kazna. U proseku svaki osmak na internetu ili uz kompjuter provede u proseku oko tri sata.
Na pitanje „da li mediji utiču na vaše mišljenje“, velika većina je odgovorila - ne. Pozitivan odgovor je bio na pitanje „da li postoji medijsko nasilje“, što su objasnili kao psihičko nasilje koje namerno i prikriveno dovodi u zabludu i deluje na emocije. Na pitanje „da li su mediji moralni“, većina je odgovorila da nisu sigurni.
Moj zaključak je sledeći: deca najviše svog slobodnog vremene provode uz medije, često bez kontrole roditelja i odraslih.
Poruka roditeljima, učiteljima i nastavnicima bila bi sledeća: ne dozvolite da se deca sama snalaze u velikom medijskom svetu i dozvole njegovu nenametljivu edukaciju i usmeravanje dece.
Deci savetujem da se potrude da ponekad svoje slobodno vreme posvete lepoj i dobroj knjizi.
Aleksandra Banjac Vujin, nastavnica građanskog vaspitanja
No comments:
Post a Comment
Note: only a member of this blog may post a comment.