Razgovor sa Jelenom Uverić

Nedavno sam imala priliku da upoznam zanimljivu devojku, nekada vukovca naše škole, sada učenicu IV razreda kikindske Gimnazije, društveno - jezičkog smera, Jelenu Uverić, a evo delića našeg razgovora.

Po čemu ćeš pamtiti osnovnu školu?
Definitivno po razredu, ponašanju, po razrednoj starešini Dragani Videnov...

Koji su ti bili omiljeni nastavnici, predmeti, časovi?
Omiljeni predmet mi je bila matematika. Iz ovog predmeta sam išla i na brojna takmičenja. Što se tiče nastavnika, definitivno Zoltan Kanalaš, koji je neverovatno pametan čovek... Moram da pomenem i Milana Danića, koji je fiziku, koju ne volim, pretvorio u zanimljiv čas.

Pomenula si takmičenja iz matematike, da li si učestvovala na još nekim takmičenjima?
Učestvovala sam na takmičenjima iz jezika, a pisala sam i literarne radove za koje sam dobijala mnogobrojne nagrade i diplome.

Koja ekskurzija ti je ostala u sećanju?
Kada smo posetili Đerdap, u sedmom razredu... Pamtiću je najviše po druženju i nezaboravnoj, noćnoj utakmici fudbala.

Da li se još družiš sa društvom iz osnovne?
Sa većinom da...

Sada si u Gimnaziji. Zašto si se odlučila, baš za tu školu?
Dvoumila sam se kada je trebalo da upišem Gimnaziju, ali još nijednom nisam zažalila zbog toga. Na neki način, gimnazija pruža najviše mogućnosti za dalje školovanje i odabir fakulteta. Škola kao škola, bitno je kako se mi postavimo prema njoj - može da bude teška, ali i laka.

Čula sam i da se uspešno baviš folklorom. Reci mi nešto o tome.
Bavim se folklorom već jedanaest godina, tačnije, od trenutka kad smo prvi put igrali u školi. Svidelo mi se, pa sam odlučila da nastavim. 

Koliko puta nedeljno imaš probe?
Tri puta igračke i tri puta pevačke probe.

Ko sa vama radi?
Koreograf nam je Igor Popov, a sa pevačkom grupom radi Magdalena Šebul.

Da li pamtiš prvi nastup?
Da, verovatno zbog treme i zbunjenosti.

Da li postoji osoba za koju bi mogla reći da je tvoj idol?
Mogu reći da mi je moj bivši trener Igor Bilić veoma drag, što se tiče folklora.

Čula sam da si učestvovala na volonterskim kampovima. Kako je to izgledalo?
Bila sam na Uneskovom kampu prošlog aprila kod nas. Pošto je ovaj kamp rezultat saradnje naše Gimnazije sa školama u Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj i drugim zemljama učesnicama, u septembru sam posetila i Sloveniju. Priča oko kampa me je oduševila i navela da se više angažujem za takve stvari. Učešćem na kampu sam shvatila koliko takav rad pomaže u nekim drugim stvarima u životu. Pružila mi se prilika da upoznam mnogo svojih vršnjaka iz inostranstva, pa i da usavršim strane jezike. 

Pošto ove godine završavaš Gimnaziju, da li već razmišljaš o fakultetu?
Još nisam odlučila šta ću upisati, dvoumim se između geografije i sociologije.

Šta radiš u slobodno vreme?
Obično ga nema mnogo, ali uglavnom izlazim sa društvom.

Muzika koju slušaš je...
Slušam pop-rok i zabavnu.

Omiljeni film?
Definitivno „Titanik“.

Omiljena knjiga?
Ima ih mnogo, ali izdvajam Sremčevu „Zonu Zamfirovu“.

Imaš li kućnog ljubimca?
Veliki sam ljubitelj životinja, to potvrđujem i njihovim brojem. Imam tri psa i deset mačaka.

I za kraj, šta poručuješ osmacima? 
Dobro razmislite o izboru srednje škole.

A mlađim drugarima?
Uživajte dok još možete.

Hvala ti na ovom razgovoru i želim ti mnogo uspeha.


Ivana Šućur, VI3

No comments:

Post a Comment

Note: only a member of this blog may post a comment.